Što je oralna kirurgija?
Iako je oralna kirurgija po definiciji specijalistička grana u polju stomatologije koja se bavi dijagnostikom, konzervativnim i kirurškim liječenjem bolesti zuba, čeljusti, usne šupljine i bliskih okolnih područja, te rekonstruktivnim zahvatima, ova je disciplina i sastavni dio svakodnevnog rada stomatologa.
Stručnjaci ističu kako jednostavno vađenje zuba, vađenje zaostalih korijena, jednostavnije odstranjivanje umnjaka, šivanje rane nakon vađenja ili resekciju korijena kod granuloma može riješiti vaš stomatolog. Ipak ozbiljnije oralno-kirurške postupke izvodit će specijalist oralne kirurgije.
Oralna kirurgija bavi se kirurškim zahvatima na zubima, čeljustima i u usnoj šupljini. Upravo činjenica da se svi zahvati obavljaju unutar oralne šupljine koja je puna bakterija te je u takvim uvjetima gotovo nemoguće postići sterilno okruženje, ilustrira koliko je ova grana stomatologije zahtjevna. Važno je isto tako reći da se mahom svi zahvati u oralnoj šupljini danas obavljaju u lokalnoj anesteziji i u principu nisu bolni, što ponekad može umiriti pacijenta kod kojeg već sam spomen riječi „kirurgija“ zna izazvati strah.
Uostalom, budući da rijetko kome u životu barem jednom nije izvađen zub, valja podsjetiti da je i najobičnije vađenje zuba zapravo oralno-kirurški postupak.
Koji su najčešći oralno-kirurški zahvati?
Najčešći oralno-kirurški zahvati su: vađenje zuba te neizraslih umnjaka ili alveotomija, uklanjanje vrška korijena zubi ili apikotomija, povećavanje volumena kosti ili augumentacija, kao i vađenje zaostalih i slomljenih korijena zubi. Oralna kirurgija obuhvaća još i kirurgiju desni, te rekonstrukciju estetskih i funkcionalnih poremećaja usne šupljine. Treba reći da stručnjaci u većini dobro opremljenih ordinacija i u Hrvatskoj sve ove zahvate obavljaju koristeći najnovija medicinska dostignuća s područja stomatologije odnosno oralne kirurgije.
Kakva je budućnost oralne kirurgije?
Napredak tehnike, tehnologije i razvoj novih materijala sve je brži i donosi revolucionarne promjene i u medicini. Računala primjerice postaju gotovo neizostavna u dijagnostičkom procesu, planiranju i praćenju terapija kako u medicini tako i u stomatologiji, a do posebne ekspanzije računala u području digitalne imaging tehnologije dolazi upravo u oralnoj i maksilofacijalnoj kirurgiji, dok se istovremeno u kliničkom zbrinjavanju pacijenata, edukaciji i istraživanjima koriste raznovrsne računalne aplikacije.
U samim intervencijama kompjuterizacija se ogleda u planiranju i simulaciji operativnog tijeka, navigaciji kirurških instrumenata, ali i postoperativnom praćenju pacijenata. U oralnoj kirurgiji, pomoć kompjutera sve više se koristi pri ekstrakciji zuba, procjeni i reviziji maksilarnog sinusa, a odavno se već provodi i posebno kompjuterski vođena ugradnja dentalnih implatntata.
U tom se smislu sve više poklanja i briga edukaciji specijalista oralne kirurgije kao i studenata stomatoloških fakulteta. Razvoj oralne kirurgije i nove operativne tehnike, omogućavaju rješavanje dugogodišnjih problema i stvaranje uvjeta za protetsku rehabilitaciju.
Da su stručnjaci iz tog područja posebno cijenjeni u razvijenim sredinama, govori i podatak kako su već više godina za redom među najplaćenijim zanimanjima u Sjedinjenim Američkim Državama oralni i maksiofacijalni kirurzi, a na listi najbolje plaćenih Amerikanaca su i ortodonti, specijalisti stomatolozi kao i protetičari.
Istovremeno, “Dental Health Magazin” je objavio podatak kako 80 posto Amerikanaca starijih od 35 godina ima bolesti desni, te da je 25 posto njih koji imaju više od 60 godina izgubilo sve zube, što između ostalog govori da je potražnja za stomatološkim uslugama sve veća.
